Da li su migranti zaista krivi za većinu problema u Njemačkoj?

Njemačka je u posljednjih deset godina postala jedno od glavnih odredišta za imigrante iz cijelog svijeta. Prema podacima, između 2014. i 2024. u Njemačku je doselilo približno 14 milijuna ljudi¹, od kojih je većina ostala u Njemačkoj. Glavni razlozi za ovu migraciju su ekonomske prilike, politička stabilnost i otvorenost zemlje za prihvat izbjeglica tijekom kriznih situacija poput sirijskog rata i sukoba u Ukrajini.

Najveće imigrantske grupe i njihove aktivnosti

Među najvećim imigrantskim zajednicama u Njemačkoj nalaze se ljudi turskog (2,6 milijuna), poljskog (1,4 milijuna) i sirijskog porijekla (890.000)². Ove grupe značajno doprinose raznolikosti njemačkog društva, ali i ekonomiji kroz sudjelovanje na tržištu rada. Zaposlenost varira među različitim grupama – Poljaci i Rumunji bilježe najviše stope zaposlenosti (75–80 %), dok je među izbjeglicama iz Sirije i Afganistana ta brojka znatno niža, što je povezano s potrebom za jezičnom i kulturnom integracijom​​

S druge strane, nezaposlenost među imigrantima ostaje izazov. Ona se kreće od 5 % među zaposlenim EU građanima do preko 20 % kod osoba iz kriznih područja poput Afganistana. Razlozi su različiti – od poteškoća u priznavanju kvalifikacija do nedovoljne integracije u njemačko društvo​³.

Utjecaj na njemačku ekonomiju

Imigracija je dvosjekli mač za Njemačku. Pozitivni aspekti uključuju popunjavanje radnih mjesta u sektorima koji pate od nedostatka radne snage, poput zdravstva, građevine i logistike. Imigranti također donose raznolikost koja obogaćuje kulturu i inovativnost. Primjerice, Rumunji i Bugari često rade u industrijama koje su ključne za ekonomiju, dok turska zajednica doprinosi kao poduzetnička snaga u malim i srednjim poduzećima​.​

Međutim, integracija izbjeglica zahtijeva značajne resurse, uključujući ulaganje u obrazovanje, jezične tečajeve i socijalnu pomoć. Ovo stvara pritisak na proračun, posebno u vrijeme ekonomske nesigurnosti. Također, visoke stope nezaposlenosti među nekim grupama izazivaju društvene i političke napetosti​.

Ali kako se Njemačka suočava sa padom nataliteta i nedostatkom radne snage, njena ekonomija je primorana da uvozi radnu snagu. S tim u vezi su i osmišljeni razni programi za useljavanje radnika, a novi priliv stanovništva dešava se najvećim djelom putem imigracije sa ratom pogođenih područja.

Stvarni procenat nezaposlenih imigranata je manji nego što mislite

Vlada mišljenje da je procenat nezaposlenih migranta velik, međutim sa tom statistikom treba biti oprezan. Veliki broj njih radi, tačnije njih oko 53% je zaposleno⁴.

To ne znači da ostalih 47% ne radi ništa, nego tu spadaju i osobe koje čekaju radnu dozvolu ali i osobe koje idu u jezičnu školu, kao i oni koji idu na osposobljavanje za rad (Ausbildung).

U 2024. godini stopa nezaposlenosti imigranata u Njemačkoj iznosila je u prosjeku 15,2 posto⁵.

Najveće imigrantske grupe u Njemačkoj i njihove stope nezaposlenosti

• Turska: Otprilike 2,6 milijuna ljudi. Stopa nezaposlenosti: 10–12 %.
• Poljska: Otprilike 1,4 milijuna ljudi. Stopa nezaposlenosti: 5–7 %.
• Ukrajina⁶: Otprilike 1,2 milijuna ljudi. Stopa nezaposlenosti: 45 %.
• Sirija: Otprilike 890.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti: 15–20 % (zbog mnogih novopridošlih).
• Italija: Otprilike 730.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti: 8–10 %.
• Rumunjska: Otprilike 680.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti: 4–6 %.
• Grčka: Otprilike 430.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti: 10–12 %.
• Hrvatska: Otprilike 360.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti: 5–7 %.
• Bugarska: Otprilike 340.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti: 4–6 %.
• Irak: Otprilike 310.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti: 15–20 %.
• Afganistan: Otprilike 300.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti: 20–25 %.

Stope nezaposlenosti uvelike ovise o faktorima kao što su status boravka, obrazovna razina i duljina boravka u Njemačkoj. Sirijski, ukrajinski, irački i afganistanski imigranti često imaju više stope nezaposlenosti jer mnogi dolaze kao izbjeglice i još uvijek prolaze kroz integracijske mjere.

Zaključak

Njemačka danas ima dosta problema, počev od skupe energije, pada izvoza i proizvodnje, ulazak u recesiju, kao i inflacija. Jedna od gorućih tema je Imigracija, koja se često navodi kao osnovni uzrok pada životnog standarda zadnjih godina.

Međutim imigracija je samo mali dio problema, i imigranti u Njemačkoj ne stvara prevelik teret državi. Njemačka ima dugu istoriju migrantske politike i s vremenom su stvorili solidan sistem za primanje i usmjeravanje novih useljenika.

Naravno postoji određeni procenat onih koji se ne drže zakona i stvaraju probleme široj društvenoj zajednici. Ali takvi pojedinci sa vremenom završe u zatvoru ili budu protjerani iz zemlje.

Prema najnovijim podacima, ukupan broj imigranata u Njemačkoj je 14 miliona ljudi, što predstavlja 14,5% ukupnog stanovništva. Naglašavamo da se radi o osobama BEZ njemačkog državljanstva.

Procenat nezaposlenosti imigranata je približno 16%. Ovaj procenat može ići i do 45% kod npr Ukrajinaca koji trenutno prolaze kroz proces integracije u Njemačko tržište rada.

Kada se gleda ukupan broj nezaposlenih u Njemačkoj, koji je 2,8 miliona, broj nezaposlenih imigranata je približno 448.000.

Dakle, procenat nezaposlenih imigranata u odnosu na ukupan broj nezaposlenih u Njemačkoj je približno 16%. Na kraju treba naglasiti da imigrantska politika jedan dugoročan plan, čiji je pozitivni pokazatelji mogu vidjeti tek nakon određenog vremena, jer svaka nova generacija rođenja u Njemačkoj će kroz školovanje i odrastanje biti bolje integrirana.

savjeti.de

Izvori:

1. https://www.bamf.de/SharedDocs/Anlagen/DE/Statistik/BundesamtinZahlen/bundesamt-in-zahlen-2023.html ↩︎
2. https://listenfueralle.de/die-welt/die-groessten-einwanderergruppen-in-deutschland/ ↩︎
3. https://www.bpb.de/kurz-knapp/zahlen-und-fakten/sozialbericht-2024/553032/eingewanderte-und-ihre-nachkommen-in-deutschland-seit-dem-jahr-2005/ ↩︎
4. https://doku.iab.de/arbeitsmarktdaten/Zuwanderungsmonitor_2404.pdf ↩︎
5. https://de.statista.com/statistik/daten/studie/884964/umfrage/arbeitslosenquote-von-auslaendern-in-deutschland/ ↩︎
6. https://doku.iab.de/arbeitsmarktdaten/Zuwanderungsmonitor_2409.pdf ↩︎